Vlado Čamba (HGA ekspert), Klaudia Paulitsch (HGA direktorica), Damir Kirić (vlasnik i direktor tvrtke "Gumiimpex-GRP") i Raymond Rojnik (član Rotary cluba Varaždin) Predavanje DI Vlada Čambe na Rotary Business Forumu u Varaždinu 27.8.2016

Ciljevi austrijskog gospodarenja otpadom orijentiraju se načelom održivog razvoja. Temelj je Zakon o gospodarenju otpadom sa prvenstvenim ciljem zaštite čovjeka i čovjekove sredine/zaštite okoliša. Ovaj cilj je moguće postići samo ukoliko što više moguće smanjimo emisije te brižno koristimo resurse kojima raspolažemo. Generalno se može konstatirati da su potrošnja materija te resursa i proizvodnja otpada direktno povezani te podliježu činbenicima kao razvoj broja stanovnika životni standard, konzum i navike konzuma, tehnološki standardi > u W zadnjih godina povečanje za 200.000 stanovnika.

Brižno i djelotvorno rukovanje sirovinom nezaobilazan je element održivog razvoja pri čemu i održivo gospodarenje otpadom daje važan doprinos. Zbog toga je 2013. objavljen 7. Akcijski program za okoliš EU i u Smjernicama inicijative za „Europu koja štiti resurse“ u okviru Strategije Europa 2020 (2011) utvrđene su 2 glavne teme

  • povećanje efikasnosti u korištenju resursa
  • odnosno poboljšano gospodarenje otpadom uz pridržavanje 5 stupne hijerarhije.

U području gospodarenja otpadom u Austriji su poduzete u prošlim desetljećima raznovrsne mjere na saveznoj, državnoj i na regionalnoj razini, kako bi se gospodarenjem otpadom

  • smanjio utjecaj na okoliš
  • smanjio udio otpada koji se treba zbrinuti i time smanjio udio materijala u gospodarskom cirkuliranju/ciklusu.

Pošavši od Zakona o gospodarenju otpadom i na njemu temeljenim odredbama proizašla je nova organizacija austrijskog gospodarenja otpadom. Pritom je izgrađena

  • infrastruktura za odvojeno sakupljanje otpada kao pretpostavka za recikliranje
  • pojačano termičko iskorištavanje ostatka otpada (spalionice smeća-komunalnog otpada).

Austrijska strategija gospodarenja otpadom orijentira se prema principima prevencije i održivosti. Ciljevi koji su postavljeni u Zakonu o gospodarenju otpadom kao što je

  • zaštita okoliša,
  • smanjenje emisija,
  • čuvanje resursa

trebaju se postići s najboljom mogućom miksom mjera koji se bazira na 5 hirarhiskih stupnjeva) = tako funkcionira gospodarenje otpadom

  • izbjegavanje nastanka otpada IZBJEGAVANJE ZNAČI: UŠTEDA ENERGIJE I SIROVINE, ZAŠTITA PODZEMNIH VODA I ZAŠTITA KLIME 2011 Program za izbjegavanje nastanka otpada (implementacija EU-regulative!!), različite aktivnosti: Buđenje svijesti: rad sa javnošću: izradba info materijala za građevinarstvo, poduzeća, domaćinstva, živežne namirice, (primjerci: taška za kupovanje vs. plastična vreć, boce češće koristiti te ne baciti; Zakonska obveza sakupljača i prerađivaća da podupiru mjere izbjegavanja.
  • ponova uporaba i priprema za ponovo korištenje RE-USE-kampanja: IZ STAROG NAPRAVI NOVO=MODERNO GOSPODARENJE OTPADOM ŠTITI VRIJEDNE RESURZE, VRIJEDNU SIROVINU I ENERGIJU (n.pr. e-aparate duže koristiti, popravak umjesto bacanje) – Cafe za popravljanje, > RepaNet, > štedi resurse, a i novčanik, a i zabavno je. Mjesto gdje se ljudi sastaju kako bi si jedan drugom pomagali.
  • ponovna prerada i recikliranja otpad = vrijedna resursa: (preduvjet stručno sakupljanje i odvajanje kao vrijedna sirovina za daljnju preradu-metal, papir, staklo, pet-boce-supstitucija materijala te sirovone za industriju,drobilice za material kod rušenja zgrada, cemetare-visoka potrošnja energije, kod prerade sekundarnog Al uštedi se u usporedbi sa proizvodnjom primarnog Al 95% energije>rasterećenje CO2-bilance) > RADNA MJESTA: GREEN JOBS (Clean Technologies)
  • drugi načina iskorištavanja-novi proizvodi; pri tome se štetne tvari u otpadu moraju eliminirati i ne smiju se ponovnom preradom ugrađivati u proizvode.
  • i zbrinjavanje/odlaganje/deponiranje (2009. God: smije se odlagati samo mehaničko-biološki obrađen komunalni otpad; uglavno još samo iskop zemlje u građevinarstvu).

Značajno za austrijsko gospodarenje otpadom je

  • visoka kvota iskorištenja/recikliranja te s time povezan razmjer zaštite resursa,
  • mali udio deponiranog otpada (od 2009. god. zabrana odlaganja ne-obrađenog otpada
  • kao i tehnički standardi domaćih postrojenja za preradu/ophođenje otpadom
  • intenzivan rad sa javnošću-lokalna i regionalna razina 300 savjetnika za gospodarenje otpadom na komunalnoj razini

a to je sve neizbježno za ekološki održivo baratanje otpadom. Posebno se zabranom deponiranja organskog otpada koja je na snazi od 2004. (umjetni materijali i biološki razgradivi otpad) nije postglo samo povećanje učinkovitosti resursa preko višekratnog iskorištavanja, već se je time na temelju smanjenih emisija stakleničkih plinova bitno doprinijelo zaštiti klime.

1995 obligatno odvojeno sakupljenje biogenog otpada (105 kg/stanovnik)

RE-USE-Mreže za popravak starih stvari, trgovine Second shop, 48-Tandler (video-clip)

Austrija je 2013 godine „proizvela“ oko 51,7 milijuna tona otpada, koji je prerađen u oko 2.200 postrojenja. Otprilike 62 % je bilo sakupljeno kako bi se preradilo i iskoristilo, 15 % je termički obrađeno (uz korištenje energetskih sadržaja) i oko 23 % je na drugi način obrađeno (kemijsko-fizikalno, mehanički-biološko odnosno deponirano). U usporedbi s time je širom Europe u 2010. godini 48 % otpada ili okruglo 2,3 milijardi tona nagomilanog otpada deponirano, 46 % iskorišteno (bez termičkog iskorištavanja) i 6 % je termički obrađeno. Što znaci da je rata deponiranja otpada u AT duplo niza nego u prosjeku EU-a.

Redovito visoke kvote recikliranja govore o tome da su sekundarne sirovine već postale stalni i sastavni dio austrijskog gospodarstva, da se prerađeni otpad u velikoj mjeri koristi kao bitna sirovina za pojedine industrijske grane.

U najdjelotvornije mjere za postizanje održivog gospodarenja otpadom ubrajaju se nedvojbeno pravno obvezatne smjernice sa obvezama povrata i iskorištavanja npr. na području

  • ambalaže (proizveli god. 2000 146kg/capita/god. – 2010 147kg/capita/god>95% sakupljeno i reciklirano
  • starih električnih aparata i akomulatora (sakuplja se 9 kg/stanovnik/godina) EU-kvota ispunjena
  • i starih motornih vozila (kvota sakupljanja i iskorištavanja 97%) kao i

zakonski regulativi o rukovanju otpadom//preradi otpada, npr.

• Uredbe za spaljivanje,
• deponiranje,
• obveze obrade otpada.

Na temelju tih zakonskih mjera kombinirano sa ekonomskim instrumentima kao

  • ubiranje naknada za saniranje štetnog industrijskog otpada kod deponiranja i spaljivanja
  • izvođenje ciljanih projekata u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša te zahvaljujući
  • intenzivnim radom sa javnošću

Austrija se ubraja u zemlje sa naprednim gospodarenjem otpadom.

Ako se promatra situacija s gospodarenjem otpadom izvan Austrije vide se značajne razlike. Zemlje članice EU pokazuju unatoč opsežnog EU-zakonodavstva o otpadu i obvezujućih jasno zacrtanih ciljeva kako prije tako i sada vrlo različite standarde.

Svjesni tih razlika provedeno je po nalogu Europske komisije i to od strane savjetodavnog tijela za integrirano rješavanje problema (BiPRO) istraživanje o gospodarenju otpadom, posebno komunalnim otpadom Predmet istraživanja je s jedne strane bio

  • stupanj primjene europskog prava o otpadu u nacionalnom pravu
  • kao i način gospodarenja prije svega komunalnim otpadom.

Pripadajuće izvješće objavljeno je pod naslovom „Screening of Waste Management Performance of EU Member States“ sredinom 2012. I trebalo bi doprinijeti poboljšanju gospodarenja otpadom u EU-prostoru.

Najprije je utvrđeno, u kojem obimu se vrši petodijelno odvajanje otpada i da li se provode ekonomski instrumenti za provođenje prikupljanja i odvajanje otpada.

U studiji je ocjenjena

  • raspoloživost i kvaliteta adekvatne mreže postrojenja za preradu otpada
  • koliko se u javnosti tematiziraju buduće potrebe za zbrinjavanjem komunalnog otpada
  • ispunjenje postavljenih ciljeva na području deponiranja biološki razgradivog otpada
  • broj povreda ugovora odnosno broj presuda.

Zemlje članice su ocijenjene prema 18 odgovarajućih kriterija, pri čemu se moglo u idealnom slučaju dati 2 bodova po kriteriju. Samo kod tri kriterija, koji se tiču načina obrade komunalnog otpada, dodjeljivalo se zbog visoke relevantnosti za okoliš po četiri boda.

Austrija je uz Nizozemsku prema toj studiji vodeća u gospodarenju otpadom. U 16 od 18 istraživanih kategorija dobila je Austrija najveći broj bodova te je ukupno sakupila 39 bodova (Ujedinjeno Kraljevstvo je sa 32 bodova rangirano na 8. mjesto (– za naglasiti je posebno da nemaju zabranu deponiranja otpada). U našem slučaju je pozitivno ocijenjeno između ostalog

  • provođenje zabrane deponiranja za biološki razgradiv otpad,
  • visoke kvote iskorištavanja komunalnog otpada
  • i postojanje tzv. Programa za izbjegavanje otpada.

Naša strategija gospodarenja otpadom, pravni, administrativni i gospodarski instrumenti su međusobno povezani, što je također pohvaljeno.

EDM – Elektronsko upravljanje podacima

  • različite primjene interneta te banaka podataka za potrebe obveza dokumentacije, prijave i izvještavanja
  • za poduzeća pravno-sigurnosna osnova za ispunjenje opsežnih obveza
  • umrežena i tijela na svim razinama
  • transparentan prikaz efikasnosti ispunjenja pravnih propisa situacije/posljedica/rezultata
  • temelj za donošenje te usmjeravanje novih mjera u politici i administraciji
  • jednaki tretman svih obveznika
  • najviše moguća transparencija uz naglasak na individualne potrebe zaštite podataka
  • primjera najmodernijih tehnologija te Egovernment

EDM u brojkama: na godinu: 60 Millionen pristupa, 755.000 priopčenja i dojava, oko 40.000 registriranih, 1.300 suradnika upravnih tijela na saveznoj, zemaljskoj i lokalnoj razini > za poduzeća specijalne informacije na zasebnom serviceportalu